• 07.06.2026.

Lunjevica – selo „neobičnih ljudi“ koji vraćaju nadu u zajedništvo

foto: gminfo.rs

Dok se u mnogim krajevima Srbije sela tiho gase, podno planine Vujan, u selu Lunjevica nadomak Gornjeg Milanovca, događa se nešto sasvim suprotno i za današnje vreme, pomalo „neobično“. Ovde su meštani odlučili da ne čekaju bolja vremena, već da ih sami stvore.

foto: privatna arhiva

Mesto koje istorija pamti kao zavičaj kraljice Drage Mašin, danas ponovo dobija na značaju, ali ne zbog prošlosti, već zbog neverovatne energije njegovih sadašnjih stanovnika.

foto: privatna arhiva

Pre dve godine, Lunjevčani su povukli potez koji je postao svetionik za čitav milanovački kraj: udružili su se sa jednim ciljem – da svoje selo učine boljim, čistijim i lepšim mestom za život.

foto: privatna arhiva

Ono što ovu priču čini posebnom je činjenica da je sve postignuto kroz čistu samoinicijativu, bez „vođe“ ili „lidera“ – svako je učestvovao u skladu sa svojim mogućnostima, doprinoseći koliko je ko mogao.

foto: privatna arhiva

Od divljih deponija do uređenog doma

Sve je počelo akcijama čišćenja u kojima je učestvovalo više od pedeset meštana. Divlje deponije koje su narušavale prirodnu lepotu ovog kraja zamenjene su urednim bankinama i tablama sa porukama o očuvanju životne sredine i dobrodošlice u selo.

Najveći podvig, međutim, bio je stari, zapušteni seoski dom (zgrada mesne zajednice).

foto: privatna arhiva

Danas, on ponovo diše. Renovirane prostorije postale su srce sela, mesto gde se čuje dečja graja oko stolova za stoni tenis i gde se, pre svega, okuplja zajednica.

Kako ističu meštani, ovaj dom je nekada bio samodoprinos, a danas je ponovo postao centar života, što je u današnje vreme prava retkost.

foto: gminfo.rs

Međutim, vizija meštana tu ne staje. Jedan od njihovih važnih narednih planova jeste obnova i očuvanje zgrade stare škole sa dvorištem, za koju ističu da je jedan od najlepših objekata u Lunjevici i da im je velika želja da je sačuvaju za buduće generacije.

foto: privatna arhiva

Da su njihove namere ozbiljne i dugoročne, potvrđuje i osnivanje udruženja građana „Vujan – Lunjevica“, koje je trenutno u procesu registracije.

foto: privatna arhiva

Simbolično, zaštitni znak njihovog poduhvata su majice, planinarske šolje i boce za vodu sa natpisom koji najbolje opisuje duh ovog mesta: „Lunjevica – selo neobičnih ljudi“.

foto: privatna arhiva

Litija kao kruna složnosti

Upravo ispred tih renoviranih prostorija, juče (subota, 6. jun), žitelji su nakon tradicionalne litije prelomili slavski kolač. Verni narod se okupio kako bi uputio molitve za rodnu godinu, zdravlje i napredak, a nakon duhovnog dela, usledio je zajednički doručak.

foto: privatna arhiva

Bila je to slika kakva se retko viđa – komšije koje sede za istim stolom, dele obrok i planiraju budućnost svog sela.

foto: privatna arhiva

Čuvari planine Vujan

Ipak, njihova briga nije samo estetska – ona je suštinska. Lunjevčani glasno upozoravaju na seču šuma na planini Vujan, svesni da je priroda njihovo najveće bogatstvo – od „ruže vetrova“ koja donosi čist vazduh gradu, pa do čuvene Treske i lekovitih vujanskih šuma.

Zato su već pokrenuli planove za markiranje i uređenje pešačkih staza.

foto: privatna arhiva

Želja im je da na Vujan privuku turiste, ali i da kroz ekološke i društvene aktivnosti učine Lunjevicu atraktivnom za mlade porodice koje žele da ostanu, kao i za nove stanovnike koji tragaju za zdravim životnim okruženjem.

foto: privatna arhiva

„Neobično“ koje treba da postane „obično“

Najveća ironija ove priče leži u tome što se inicijativa ovih ljudi danas doživljava kao nešto neobično. A zapravo, to bi trebalo da bude sasvim normalan, prirodan način na koji jedno selo treba da diše: da bude složno, preduzimljivo i da o svojoj kući, a cela priroda oko njih to jeste – brine kao o sebi samima.

foto: privatna arhiva

Lunjevica danas šalje poruku: za promene nije potrebna velika sila, već samo dobri ljudi, jedan očišćen put, okupljeno smeće i zajednički sto za doručak nakon litije.

Ovo selo nije samo postalo lepše, ono je postalo primer kako se čuvaju priroda, identitet i budućnost za decu koja tu odrastaju.

V. Popović, gminfo.rs

Violeta

Prethodni članak

U Srbiji u prvom kvartalu 2026. prvi put registrovan 41.391 automobil