• 16.04.2026.

Jubilarna 30. Likovna kolonija “Mina Vukomanović Karadžić”

Izložbom radova učesnika 29. Likovne kolonije „Mina Vukomanović Karadžić“ u Modernoj galeriji, i duodramom “Patrijah Pavle – biti čovek među ljudima i neljudima” u porti crkve na Savincu, Kulturni centar i Turistička organizacija opštine Gornji Milanovac u sredu, 12. jula 2023. godine svečano će obeležiti početak rada jubilarne 30. Savinačke likovne manifestacije.

foto: kcgm.org.rs

Likovna kolonija na Savincu pokrenuta je 1994. godine povodom stogodišnjice smrti Mine Vukomanović Karadžić, poznate srpske slikarke. Negovanje uspomena na Vukovu ćerku, jednu od prvih žena slikara u srpskom slikarstvu i afirmacija rudničko – takovskog kraja, sredine bogate prošlosti i značajne kulturno umetničke tradicije, osnovna je ideja Kolonije.

Za tri decenije postojanja Kolonije, oko 260 umetnika iz Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i inostranstva, uzelo je učešće u njenom radu. Ostvareno je više od 400 umetničkih dela koja čine Fond likovne manifestacije.

Zbika je ove godine bogatija za 34 nova rada koji će javnosti biti predstavljeni u Modernoj galeriji, u sredu, 12. jula 2021. godine od 19 sati. Radove potpisuju umetnici: Bratislav Bata Anđelković, Lidija Vujović, Ilija Drašović, Jelena Jovičić, Stefan Marjanović, Jelisaveta Marjanović, Valentina Nađ, Ane-Brit Ravna, Snežana Nena Skoko i Sonja Ulić.

Predstavljanjem izložbe započeće rad ovogodišnje manifestacije na Savincu.

Kao i prethodnih godina za učesnike Kolonije biće upriličeno niz pratećih programa.

U čast jubilarne 30. Likovne kolonije “Mina Vukomanović Karadžić” Kulturni centar i Turistička organizacija opštine Gornji Milanovac organizuju na Savincu od 17 sati u porti crkve predstavu “Patrijah Pavle – biti čovek među ljudima i neljudima”.

je, po tekstu Jovana Janjića, na scenu postavio glumac i reditelj Milan Rus, dugogodišnji direktor Srpskog pozorišta u Budimpešti. Reč je o duodrami u kojoj ulogu patrijarha Pavla igra Milan Malbaša, a novinara koji razgovara sa patrijarhom tumači Aleksandar Dunić.

Ovo dramsko delo ima i širi društveni značaj, obzirom na to da je njegovu realizaciju finansirala Vlada Republike Mađarske. Tekst predstave i rad na predstavi blagoslovio je sadašnji patrijarh srpski Porfirije.

gminfo.rs

 

Violeta

Prethodni članak

Monodrama „Ludakovi zapisi“ u produkciji Milanovačkog pozorišta otvara Peti međunarodni pozorišni susret “Takovske cveti”

Sledeći članak

BIRODI i Građanski preokret traže „antibot zakon“