• 04.10.2025.

Održano predavanje „Kako smo dočekivali druga Tita“ (FOTO)

foto: Muzej RTK

U sali Kuće srpsko-norveškog prijateljstva sinoć je održanno predavanje „Kako smo dočekivali druga Tita  – Tri posleratne posete Josipa Broza Gornjem Milanovcu“, Muzej rudničko – takovskog kraja.

Šta donose posete vladara nekom gradu, u ovom slučaju našem Gornjem Milanovcu? Koliko su puta vladari posećivali naš grad i u kojim prilikama? Počevši od Karađorđa, skupština i sastanaka koje je održao, preko krštenja Miloševe i Ljubičine dece, koja im je imena davao i zašto baš ta imena, preko poseta Miloša, Mihaila pa do poslednjeg Obrenovića, Aleksandra i zašto je njegova poslednja poseta za nas bila najznačajnija.

foto: Muzej RTK

Sinoćnji govornik viši kustos istoričar Aleksandar Marušić, došao je zatim do poseta Karađorđevića, šta znači za jedan grad kada se kralj zaustavi i prisustvuje času fiskulture sa đacima milanovačke gimnazije ili kakava je atrakcija za Gornji Milanovac prolazak kraljice Marije u otvorenom automobilu koji sama vozi.

Pri tom za svaku posetu je rečeno gde su se vladari uputili, da li je naš grad bila njihova destinacija ili su bili na proputovanju, a ako jesu, koje su gradove osim našeg posetili i zašto.

Došli smo do ratnog i posleratnog doba, kada je našu istoriju obeležio Josip Broz i dobro je taj period izložiti sudu vremena i sudu istoričara.

foto: Muzej RTK

Po rečima Zvonka Vučkovića, kako je Marušić istakao, istorija bi za nas svakako bila drugačija da se u razgovore Tita i generala Mihailovića vodili oni sami, bez savetnika koji su odlučili dalji tok događaja. To je bila prva Titova poseta našem kraju a bilo ih je još tri – posleratne.

Govorilo se i o tome, šta znači za jedan grad dolazak predsednika, kakav je bio protokol, ko su bili predsednici opština nadležni za dolazak Tita.

foto: Muzej RTK

Da bi predavanje bilo potpuno, pomogla su svedočenja savremenika tih poseta a naročito upravo predsednika opština, posebno Veljovića i Cana Jovanovića, koji su ispričali istoričaru Marušiću sve ono što se ne može pročitati u arhivama, videti na fotografijama ili u štampi, što su naravno prvi izbori za svakog istoričara, ali nijanse živog govora svakako daju one potrebne finese, da bi jedna priča bila zaokružena.

foto: Muzej RTK

Svakako je izdvojena poseta Tita i Brežnjeva, koja je stavljena u svetske okvire, međunarodnu politiku i istoriju i odnose SSSR-a i Jugoslavije.

Bilo je reči o tome, zašto je došlo do posete, kada su Brežnjev i Tito prisustvovali pohranjivanju posmrtnih ostataka 408 crvenoarmejaca na Brdu mira gde su sahranjeni i posmrtni ostaci boraca Druge proltereske brigade.

foto: Muzej RTK

Ono što je posetioce svakako sinoć najviše zanimalo su podaci kako je izgledao grad, šta je naloženo da se u samom gradu uradi zbog te posete, koje su ulice asfaltirane upravo zbog toga, pa je to i Tito primetio tokom posete, kako su izgledale ulice i kojim ulicama su gosti prolazili, kakvi su bili protokoli o „bacanju“ cveća, ko su čak bili pioniri koji su gostima davali cveće, zašto pojedini pokloni nisu bili „prikladni“ za dar Titu, kao što su Buinovi „Mirko i Slavko“, kako su po hitnom postupku urađeni oluci na kućama za prvu Titovu posetu jer je posleratni Gornji Milanovac, spaljen i uništen tokom rata i do 1951. Još uvek se nije „oporavio“.

foto: Muzej RTK

Bilo je reči i o političkim ličnostima koje su bile u Titovoj pratnji tokom tih poseta, i o ličnostima Gornjeg Milanovca koje su „sklonjene“ sa ulica tkom posete svih vladara da bi gostovanja protekla u najboljem redu.

Ono što je sve najviše zanimalo je kako je izgledao naš grad, gde se završavao i koliko je stanovnika imao, pa su po rečima našeg predavača Pranjani imali više stanovnika, tokom jedne od poseta. nego čitav Gornji Milanovac.

foto: Muzej RTK

Marušić je istakao da je najbolji poznavalac istorijskih prilika posle Drugog svetskog rata dr Miloš Timotijević iz Čačka, i upravo zbog toga u kontekstu svoje priče istakao je i koliko je puta Tito posetio Čačak.

Za predavanje su korišćena arhivska dokumenta, koja do sada nisu bila dostupna javnosti što je i bio podstrek za celovitu priču, izvodi iz štampe, priča Marušića bila je praćena prezentacijom fotografija poseta svih vladara našem kraju sve do poslednje, Titove, 1974. godine.

Muzej RTK/GMinfo

Violeta

Prethodni članak

Pijačni barometar – 30. septembar

Sledeći članak

Kompletan spisak pitanja: O čemu ćemo se sve izjašnjavati na Popisu stanovništva u oktobru?