• 01.05.2026.

Predstavnik Bratstva Sveti Jovan iz Švedske u poseti manastiru Vraćevšnici

foto: V. Popović, gminfo.rs

U manastiru Vraćevšnica, u okviru manastirskog kompleksa, u planu je da se uradi prostorija koja će biti uređena za potrebe osnivanja spomen muzeja posvećenog igumaniji Ani i njenom ocu Sretenu Adžiću.

Igumanija Ana oko 1960 godine, foto: Muzej RTK

U nedavnoj poseti manastiru Vraćevšnici bio je Dragan Perezanović, privrednik iz Ivanjice koji živi i radi u Švedskoj. Perezanović je član uglednog Bratstva Svetog Jovana, pravoslavne kulturne i humanitarne organizacije sa sedištem u Stokholmu koja je osnovana pre deset godina sa ciljem da se okupi i ujedini pravoslavni svet u Skandinaviji koji se bori za svoj kulturni i nacionalni identitet, ali i za svoje mesto pod suncem severa Evrope.

foto: V. Popović, gminfo.rs

Tokom posete izrazio je spremnost članova Bratstva da podrže nameru igumanije Ksenije i sestara manastira Vraćevšnice, kao i brojnih mirjana, da u okviru manastirskog kompleksa jedna prostorija bude uređena za potrebe osnivanja spomen muzeja posvećenog igumaniji Ani i njenom ocu Sretenu Adžiću.

foto: V. Popović, gminfo.rs

Podsećamo, igumanija Ana (Nadežda Adžić), upravljala je manastirom Vraćevšnica od 1952. do 1975. godine. Njen požrtvovan rad pre monaštva, u tzv. skloništima i hranilištima za decu koji su osnovani pri crkvi, bio je za dobrobit na stotine siromašne i sirote dece čiji su roditelji nastradali tokom rata.

foto: V. Popović, gminfo.rs

Bila je veoma obrazovana i bliska saradnica svetog vladike Nikolaja. Njen otac Sreten Adžić (1856-1933) ostao je upamćen kao upravnik Učiteljske škole u Jagodini, ali je izuzetan doprinos pružio i na polju pedagogije i botanike.

foto: V. Popović, gminfo.rs

Treba istaći da je još krajem 19. veka Sreten Adžić, sa kolegom Jovanom Milijevićem, boravio u Švedskoj, da bi se upoznao sa njihovim naprednim školskim ustrojstvom.

foto: V. Popović, gminfo.rs

Ovo iskustvo pomoći će mu prilikom osnivanja Učiteljske škole u Jagodini, koja se početkom prošlog veka smatrala jednom od najuređenijih u ovom delu Evrope.

foto: V. Popović, gminfo.rs

Sa blagoslovom vladike žičkog dr Justina, u planu je da u pomenutom muzeju bude pohranjena i digitalizovana vredna arhivska, neknjižna i knjižna građa iz zaostavštine Sretena Adžića i igumanije Ane.

 

Oliver Đorđević, Istorijski arhiv Jagodine, autor knjige o mati Ani Adzić

Violeta

Prethodni članak

Imunizacija u GM: Vakcinisano 15215 građana

Sledeći članak

Bioskopski repertoar 14. – 30. jun