
foto: Muzej RTK
U sali Kuće srpsko-norveškog prijateljstva sinoć je održanno predavanje „Kako smo dočekivali druga Tita – Tri posleratne posete Josipa Broza Gornjem Milanovcu“, Muzej rudničko – takovskog kraja.
Šta donose posete vladara nekom gradu, u ovom slučaju našem Gornjem Milanovcu? Koliko su puta vladari posećivali naš grad i u kojim prilikama? Počevši od Karađorđa, skupština i sastanaka koje je održao, preko krštenja Miloševe i Ljubičine dece, koja im je imena davao i zašto baš ta imena, preko poseta Miloša, Mihaila pa do poslednjeg Obrenovića, Aleksandra i zašto je njegova poslednja poseta za nas bila najznačajnija.

Sinoćnji govornik viši kustos istoričar Aleksandar Marušić, došao je zatim do poseta Karađorđevića, šta znači za jedan grad kada se kralj zaustavi i prisustvuje času fiskulture sa đacima milanovačke gimnazije ili kakava je atrakcija za Gornji Milanovac prolazak kraljice Marije u otvorenom automobilu koji sama vozi.
Pri tom za svaku posetu je rečeno gde su se vladari uputili, da li je naš grad bila njihova destinacija ili su bili na proputovanju, a ako jesu, koje su gradove osim našeg posetili i zašto.
Došli smo do ratnog i posleratnog doba, kada je našu istoriju obeležio Josip Broz i dobro je taj period izložiti sudu vremena i sudu istoričara.

Po rečima Zvonka Vučkovića, kako je Marušić istakao, istorija bi za nas svakako bila drugačija da se u razgovore Tita i generala Mihailovića vodili oni sami, bez savetnika koji su odlučili dalji tok događaja. To je bila prva Titova poseta našem kraju a bilo ih je još tri – posleratne.
Govorilo se i o tome, šta znači za jedan grad dolazak predsednika, kakav je bio protokol, ko su bili predsednici opština nadležni za dolazak Tita.

Da bi predavanje bilo potpuno, pomogla su svedočenja savremenika tih poseta a naročito upravo predsednika opština, posebno Veljovića i Cana Jovanovića, koji su ispričali istoričaru Marušiću sve ono što se ne može pročitati u arhivama, videti na fotografijama ili u štampi, što su naravno prvi izbori za svakog istoričara, ali nijanse živog govora svakako daju one potrebne finese, da bi jedna priča bila zaokružena.

Svakako je izdvojena poseta Tita i Brežnjeva, koja je stavljena u svetske okvire, međunarodnu politiku i istoriju i odnose SSSR-a i Jugoslavije.
Bilo je reči o tome, zašto je došlo do posete, kada su Brežnjev i Tito prisustvovali pohranjivanju posmrtnih ostataka 408 crvenoarmejaca na Brdu mira gde su sahranjeni i posmrtni ostaci boraca Druge proltereske brigade.

Ono što je posetioce svakako sinoć najviše zanimalo su podaci kako je izgledao grad, šta je naloženo da se u samom gradu uradi zbog te posete, koje su ulice asfaltirane upravo zbog toga, pa je to i Tito primetio tokom posete, kako su izgledale ulice i kojim ulicama su gosti prolazili, kakvi su bili protokoli o „bacanju“ cveća, ko su čak bili pioniri koji su gostima davali cveće, zašto pojedini pokloni nisu bili „prikladni“ za dar Titu, kao što su Buinovi „Mirko i Slavko“, kako su po hitnom postupku urađeni oluci na kućama za prvu Titovu posetu jer je posleratni Gornji Milanovac, spaljen i uništen tokom rata i do 1951. Još uvek se nije „oporavio“.

Bilo je reči i o političkim ličnostima koje su bile u Titovoj pratnji tokom tih poseta, i o ličnostima Gornjeg Milanovca koje su „sklonjene“ sa ulica tkom posete svih vladara da bi gostovanja protekla u najboljem redu.
Ono što je sve najviše zanimalo je kako je izgledao naš grad, gde se završavao i koliko je stanovnika imao, pa su po rečima našeg predavača Pranjani imali više stanovnika, tokom jedne od poseta. nego čitav Gornji Milanovac.

Marušić je istakao da je najbolji poznavalac istorijskih prilika posle Drugog svetskog rata dr Miloš Timotijević iz Čačka, i upravo zbog toga u kontekstu svoje priče istakao je i koliko je puta Tito posetio Čačak.
Za predavanje su korišćena arhivska dokumenta, koja do sada nisu bila dostupna javnosti što je i bio podstrek za celovitu priču, izvodi iz štampe, priča Marušića bila je praćena prezentacijom fotografija poseta svih vladara našem kraju sve do poslednje, Titove, 1974. godine.
Muzej RTK/GMinfo