• 26.06.2026.

Predstava „Rad naš namenski“ donosi priču o tragediji u Namenskoj i borbi porodice Milivojević za pravdu

foto: plakata za „Pozorišni dosije“/AI generisano

„RAD NAŠ NAMENSKI“

Pitanje društvenog angažmana umetnika i umetnosti uopšte, njihovog osećaja za svet u kojem žive, kao i pitanje svrhe kulturnog poslenika danas, sinoć je dobilo novi oblik i nadraslo pojam pozorišta kakvo nam je do sada bilo poznato.

U punoj sali Centra za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu, neformalna zajednica pozorišnih radnika i radnica Korektiv, sinoć je publici prikazala „Rad naš namenski“.

plakat

Polazeći od preispitivanja uloge pozorišta u sadašnjem političkom kontekstu, članovi Korektiva su prepoznali slučaj porodice Milivojević i rada fabrike „Milan Blagojević namenska“ iz Lučana kao sopstvenu umetničku i društvenu obavezu. Naime, nakon požara koji se u ovoj fabrici dogodio 2017. godine, a u kojem su nastradala dva radnika, porodica jednog od njih započinje borbu i zahteva odgovornost za nesreću.

U borbi za pravdu porodice Milivojević, članovi Korektiva su prepoznali matricu sistemskog nasilja neodvojivu od, kako kažu, „istorije fabrike baruta i njene okrutne ratne namene.“

Ovaj „pozorišni dosije“ koji je nastao na osnovu razgovora sa porodicom Milivojević iz Lučana, sudskih dokumenata i medijskih članaka i snimaka, zapravo dokumentuje okolnosti nesreće i ukazuje na opstrukcije u procesu utrvrđivanja odgovornosti. Potpuno neobičan dokumentaristički pristup, publiku vodi kroz događaje od 2017 – 2025. godine u kojima se, boreći se za pravdu, porodica poginulog Milomira Milivojevića suočava sa brojnim nepravdama.

Sinoćni događaj nazvan je ne – premijerom, a sličnih će u narednom periodu biti i u još nekoliko gradova u Srbiji. Oni koji su ga realizovali, zovu se: Lena Baljak, Jana Baljak, Miona Đenesijević Bojan Dimitrijević, Ana Dubljević, Srđan Kner, Isidora Kulenović, Borisav Matić, Jelena Mijović, Olja Nikolić i Jelena Stupljanin.

Inače, Korektiv je neformalna zajednica pozorišnih radnika i radnica čiji je cilj stvaranje društveno odgovorne, kritičke i angažovane umetnosti, a osnovni principi su im nehijerarhijski način rada, participativnost i kolektivno autorstvo.

S. Trifunović, gminfo.rs

Violeta

Prethodni članak

Narandžasti meteo-alarm u većem delu Srbije, temperatura do 36 stepeni – do kada će trajati toplotni talas

Sledeći članak

INTERVJU Jelena Luković, generalna direktorka Metalac Proletera: Osam decenija poverenja, tradicije i svakodnevice jednog grada