• 17.04.2026.

Građanska inicijativa TRN: Uznemiravanje bukom – Može li policija da zaštiti građane?

foto: pixabay.com

Građanska inicijativa TRN iz Gornjeg Milanovca uputila je saopštenje za javnost koje potpisuje dr Aleksandra Bulatović, naučna saradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Saopštenje prenosimo u celosti.

foto: pixabay.com

„U zgradu policije bi trebalo ulaziti sa istim očekivanjima kao kada ulazite u zgradu Doma zdravlja – sa očekivanjem da Vam se pomogne“. Ovo je jedna od najčešće citiranih rečenica Živojina Aleksića, legendarnog profesora krivičnog prava i kriminalistike Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Važeći propisi omogućavaju efikasnu zaštitu od buke jer daju dovoljan osnov institucijama da postupaju u skladu sa svojom misijom ̶ da budu servis građana koji im pruža i zaštitu, ali se oni dosledno ne sprovode. Drugim rečima, ono što je propisima predviđeno kao obaveza, ne izvršava se. Iako je tu reč o pasivnom držanju, u pitanju je svesno i voljno ponašanje, a rezultat tog ponašanja je nastupanje štetne posledice. Propuštanje činjenja za koje postoji dužnost da bude izvršeno osnov je nesavesnog rada u službi što podrazumeva odgovornost. U zavisnosti od okolnosti, to može biti disciplinska, politička pa i krivična odgovornosti.

Kratak odgovor na pitanje može li policija da zaštiti građane od uznemiravanja bukom glasi – može! A, da li policija štiti građane od buke?

Policija je po zakonu obavezna da izađe na lice mesta po prijavi građana o remećenju javnog reda i mira bukom. Oko toga nema pregovaranja. Ipak, kad zovnete policiju da prijavite buku, policajac čim čuje reč „buka“ odmah će vam reći da policija ne može ništa da uradi, odn. da policija nije nadležna i uputiće vas na inspekciju ili komunalnu miliciju (ako je formirana u toj lokalnoj samoupravi). Ovo jednostavno nije tačno. Bukom se remeti javni red i mir, a za njegovo održavanje je, pored komunalne milicije, zadužen i MUP (Zakon o policiji, član 30, stav 5, i Zakon o javnom redu i miru, član 2, stav 2).

Policajac ne može da meri buku, ali to i nije potrebno. Zakon ga ovlašćuje da na licu mesta izda usmeno upozorenje i naređenje, kao i da napiše prekršajnu prijavu na osnovu slobodne ocene i neposrednog opažanja.

Policijski službenici bi trebalo da znaju da je ekološka inspekcija nadležna za merenje nivoa buke i za to da utvrdi da li je buka koju emituje neki izvor iznad dozvoljene, a ne i za održavanje javnog reda, što je razlog vašeg javljanja i što jeste domen rada policije. Ako policija odbija da interveniše u stvarima za koje je nadležna, očigledno je dobila pogrešna uputstva za rad. Takvim načinom rada viktimizuje građane umesto da ih štiti i, ujedno, krši zakon.

Zaštita od buke u životnoj sredini je realna potreba građana. Buka je aktuelan problem i javlja se iz brojnih izvora, a broj izazivača buke je ogroman. Pitanje zaštite od buke je pitanje od javnog interesa koje je akutno i to već dugo vremena, a ima neposredne posledice na kvalitet života građana, kao i na obim prava koja ostvaruju.

Policijski rad u zajednici predstavlja ideju da policajci i građani rade zajedno, odnosno da na različite kreativne načine rešavaju probleme na nivou lokalne zajednice i taj rad bi trebalo da doprinosi kvalitetu konkretnih normativnih rešenja i da smanjuje mogućnost da se izigraju duh i smisao zakona. Kao institucija koja raspolaže sa represivnim ovlašćenjima, policija ima posebnu odgovornost prema građanima. Zakon važi zato što je zakon, ali on je zakon, odn. pravni akt kojim se štite prava građana, samo ako u većini slučajeva ima moć da se sprovede.

Imajući u vidu da je problem buke akutan i široko rasprostranjen u smislu izazivača buke, opravdano je zaključiti da je u ovoj oblasti reč o ozbiljnoj manjkavosti vladavine prava. Zbog toga je neophodno, bez odlaganja, efektivno i efikasno ostvarivanje zaštite od buke upravo u domenu nadležnosti policije, a na taj način policija bi postigla i cilj tzv. generalne prevencije transgresije pravnih normi, jer se tako potvrđuje rešenost da se građanima osigura zaštita.“

Dr Aleksandra Bulatović, naučna saradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, Građanska inicijativa TRN

Povezani tekst – Građanska inicijativa TRN: Čuješ li buku?

Pratite portal GMinfo.rs i na društvenim mrežama InstagramFejsbuk i Tviter.

Violeta

Prethodni članak

Danas počinje susret varoških pozorišta TAKOVSKE CVETI

Sledeći članak

Čitalac reporter: Zapušteno dečije igralište