• 01.05.2026.

Na šta se potrošači najčešće žale

foto: pixabay.com

Položaj potrošača u Srbiji nije idealan, ali su zaštićeniji nego ranije, kažu upućeni na Međunarodni dan potrošača. Dešava se da zbog nedovoljne informisanosti potrošači odustaju od svojih prava. Najviše se žale na kvalitet robe, a nešto manje na usluge. Prošle godine bilo je oko 23.000 potrošačkih prigovora.

Gotovo 70 odsto prigovora odnosi se na kvalitet kupljene robe, a oko petine na obuću. Slede žalbe na belu tehniku, odeću, nameštaj, pritužbe zbog mobilnih telefona, kućnih aparata, televizora, računara i IT opreme.

Dolazak stranih trgovinskih lanaca u Srbiju doneo je i neke novine u odnosu prema potrošačima.

„Kod nas potrošači mogu da zamene proizvod u bilo kojoj od naših prodavnica, a isto tako mogu da se jave telefonom ili mejlom i da poruče kurirsku službu koja će preuzeti aparat. U slučaju da žele da zamene ili poprave aparat, njima isto vraća kurirska služba, a postoji i opcija povrata novca“, kaže Martina Petrović iz trgovinskog lanca „Lidl Srbija“.

Ima pozitivnih pomaka, smatraju u potrošačkim organizacijama. Jedna od prednosti važećeg zakona je, kažu, vansudsko rešavanje potrošačkih sporova.

„Interes potrošača, države i trgovaca je da se mirnim putem rešavaju ovi sporovi zato što se bitno smanjuju troškovi, ubrzava vreme rešavanja potrošačkih sporova i uspostavlja novi kvalitet odnosa između prodavca i potrošača“, kaže Petar Bogosavljević iz Pokreta potrošača.

Zaštita potrošača ostaje jedan od prioriteta resornog ministarstva. Ova tema će se uključiti i u obrazovni sistem.

„Pre svega nam je cilj da uskladimo naše zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije. Da jačamo kapacitete za vansudsko rešavanje potrošačkih sporova, da uključimo lokalne samouprave u zaštitu prava potrošača. Formirali smo Nacionalni savet za zaštitu potrošača gde ćemo uključiti jedan širok krug ljudi“, kaže Tomislav Momirović, ministar unutrašnje i spoljne trgovine.

Najčešće zbog povrede postupka reklamacije i neizdavanja računa prošle godine izdato je gotovo 1.200 prekršajnih naloga i naplaćeno oko 16,5 miliona dinara kazni.

rts.rs

Violeta

Prethodni članak

Padavine prestaju, ali i dalje hladno – temperatura do 10 stepeni

Sledeći članak

Kada bi plaćanja u kešu bila manja za samo 10 odsto, za koliko bi se suzbila siva ekonomija