• 18.04.2026.

Popović: Strane finansijske korporacije imaju najveću korist od ovakvog stanja u srpskoj privredi

Milić Popović, V MPN, foto GMInfo

Suvlasnik firme InterFood iz Čačka, Milić Popović, već je skoro pola veka u izvoznom biznisu. Bio je sedamnaest godina samostalni preduzetnik u Italiji, a narednih trideset u Srbiji. Кao poznavalac privredne klime i kretanja u evropskim zemljama, izneo je zabrinjavajuća zapažanja o ekonomskom stanju Srbije.

On je na petom protestu „Milanovac protiv nasilja“, u najosnovnijim crtama pojasnio zašto nema finansijskog rasta kod domaćeg stanovništva, što se direktno odražava na njiovu platežnu (ne)moć. Politiku državnog vrha u pogledu ekonomije nazvao je nasljem nad privredom, jer se svesno uništavaju domaća proizvodnja i preduzetnički potencijali, a na korist stranih korporacija.

– Nasilje nad domaćom privredom sprovodi na dva načina: politikom deviznog kursa i Zakonom o komorama Srbije. Od 2005. godine imamo konstantno veći rtast cena na malo u odnosu na devizni kurs. Po podacima Narodne Banke, krajem 2012, da je devizni kurs pratio rast cena, jedan euro bi vredeo 166 dinara, a u maju 2023. realni kurs bi bio 251 dinara. Jačanje dinara u odnosu na konvertibilne valute nije posledica jačanja domaće privrede. Održava se povećanim inostranim zaduživanjima, prodajom društvenog kapitala i prilivom stranih investicija. Od 2012. do ovog maja, javni dug je povećan za oko 20 milijardi eura, sa 14.789 milijarde na 35 milijardi, – podsetio je Milić i dodao:

5. protest Milanovac protiv nasilja, foto GMInfo

– Što se tiče rasta BDP, on je vrlo skroman. Ako bi se uzela u obzir prodaja društvenog kapitala i povećanje javnog duga, realnog rasta društvenog proizvoda nema. Očigledno je da ekonomski tigar nazaduje. Najvažnije posledice ovakve politike su sledeće. Prvo, domaća privreda, a posebno poljoprivreda, gubi konkurentnost jer joj troškovi svake godine rastu. U izvozu prihodi opadaju jer za pokriće troškova proizvodnje potrebno je sve više eura, a uvozni proizvodi su, realno, svake godine sve jeftiniji. Drugo, privredni subjekti iz realne ekonomije ne mogu da obezbede odgovarajući  rast plata zaposlenima. Ako plate u eurima, o kojima govori predsednik Vučić, umanjimo za rast cena, koje su od 2012. porasle za oko 50 odsto, onda vidimo da nema rasta plata, ili je taj rast minimalan. Кo ima najveću korist od toga? Strane finansijske korporacije, koje ostvarene prihode konvertuju u eure, ili dugu valutu, i sa njom slobodno raspolažu; zatim strani investitori i firme koje se bave uvozom.

Prema Milićevim rečima, takav sistem uživa podršku i Privredne komore Srbije (PКS). On napominje da je PКS zakonom proglašena isključivim predstavnikom i zastupnikom interesa celokupne privrede prema državnim institucijama. Uvedeno je obavezno članstvo za sva privredna društva u PКS, a preduzetnici su kolektivni članovi preko opštih udruženja preduzetnika. Ukinut je status pravnog lica regionalnim komorama, a njihova imovina pripisana PКS-u.

– Ukidanjem regioalnih komora, privrednici nemaju nikakav uticaj na rad komore Srbije, jer su onemogućeni da imaju svoje predstavnike, izabrane po demokratskim procedurama, čime je pogaženo Ustavom zagarantovano pravo koje garantuje svakom licu da može slobodno da predlaže i bira svoje predstanike. U Upravnom odboru PКS, kao najvažnijem organu za odnose sa državnim institucijama, većinu čine predstavnici stranih korporacija, 56 odsto; a potom predstavnici krupnog kapitala i državne i javne firme, 40 odsto; kao i jedna firma iz sektora srednjih privrednih društava, što je 4 odsto. Međutim, sektor mikro, malih i srednjih privrednih društava i preduzetnika ostvaruje oko 60 odsto neto profita naše privrede i zapošljava preko 800.000 radnika, a nema mogućnost da na organizovan način utiče na uslove poslovanja. Što se tiče komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava, oni nemaju nikakvu organizaciju na nacionalnom nivou, pa samim tim nemaju ni mogućnost da utiču na kreiranje ambijenta za njihovo poslovanje, – istakao je Milić Popović.

Kako je zaključio, proglašavanje PКS e za isključivog predstavnika i zastupnika interesa celokupne privrede prema državnim institucijama i onemogućavanje članovima komore da predlažu i biraju svoje predstavnike je jedna vrsta državnog udara jer ograničava suverena prava privrednih subjekata. Ovakvo ograničavanje suverenih prava privrednim subjektima, automatski vodi ograničavanju suvereniteta države.

GMInfo.rs

Pratite nas na Fejsbuk i Instagram nalozima!

Milos

Prethodni članak

Potpuna obustava saobraćaja na relaciji Srčanik – Takovo; Koji će se alternativni pravci koristiti

Sledeći članak

„Hamleta u selu Mrduša Donja“ – najbolja predstava petog međunarodnog pozorišnog susreta TAKOVSKE CVETI