• 29.03.2024.

Delovi posečene svetinje čame i propadaju kod crkve na Savincu i u kamenolomu

Za relikvije?! Ostaci svetog drveta kod crkve na Savincu, foto: M. Bošnjak

OD SVETOG DRVETA – RELIKVIJE

Najverovatniji nacionalni projekat za ovekovečenje ostataka čuvenog hrasta zapisa sa Koridora 11

Malo ko se još javno priseća posečenog hrasta zapisa sa trase Koridora 11 na Savincu iznad Gornjeg Milanovca, oko koga je vođena bitka za njegovo (ne)sečenje i na visokim državnim nivoima, uz retko viđenu medijsku, religijsku i ekološku kampanju. Delovi tog posvećenog drveta čame, trunu u ograđenoj livadici uz crkvu Svetog Save na Savincu i u kamenolomu „Drenovački kik“ nedaleko od tog mesta!

BIO NAJSTARIJA ŽIVA SVETINjA Hrast zapis na Savincu, foto: M. Bošnjak

Ali, ipak ima nade za njihov spas! Da se bar delimično ispravi srpska grehota prema toj iskonskoj svetinji koja je bila starija od šest vekova, kustos milanovačkog Kulturnog centra Radoš Gačić, istoričar umetnosti, uradio je zanimljiv projekat, po kom bi najbolji srpski umetnici drvorezbari od ostataka svetinje izradili relikvije, koje bi bile trajna izložbena postavka! Skulpture, kao i druge umetničke i sakralne eksponate različitih motiva i veličina. Pa i suvenirski program, ako neki nadležni tako odluče.

Čak su i najviši državni organi pred seču hrasta zapisa, i nakon nje, predlagali da se, kod crkve na Savincu izgradi mini spomen park, u koji bi se ugradili i ostaci te svetinje, koji bi bili zaštićeni od propadanja. Da se makar i tako sačuva uspomena na svetinju. Ali, prođoše četiri godine i „kusur“ od njene seče, a ostaci joj propadaju na dva lokaliteta: donji delovi stabla kod savinačke crkve, delovi raskošne krošnje u kamenolomu. Zvaničan projekat Kulturnog centra za zaštitu delova čuvene svetinje uradio sam ja, uz saglasnost sveštenika Nenada, paroha crkve na Savincu i te Mesne zajednice. Njime smo konkurisali za sredstva kod Ministarstva kulture, koje ga je nažalost odbilo. Ponovo ćemo konkurisati kod tog Ministarstva – objašnjava kustos Gačić.

INTERESANTAN PROJEKAT Kustos Radoš Gačić, foto: M. Bošnjak

Savinački hrast zapis bio je najstarija živa svetinja u Rudničko-takovskom kraju. Kad su čuli da je to posvećeno drvo, radnici „Az Virta“ glavnog graditelja tog dela Koridora 11, inače Azerbejdžanci muslimanske veroispovesti, listom su odbili da ga oni seku! Posečen je u zoru 27. jula 2015. O seči su u osvit te zore prve obaveštene „Novosti“.

OBARANjE Predvodnik sekača Dragan J., foto: M. Bošnjak

Vaš reporter se sa još dvoje kolega brzo obreo na licu mesta, gde smo zatekli trojicu sekača, koji su se predstavili kao radnici jedne beogradske firme. Predvodio ih je Dragan J. tada, kako je rekao, 53-godišnjak. On i druga dvojica sekača su kazali da se ne plaše nikakvog malera zbog obaranja svetinje, da samo rade ono što im je naređeno i plaćeno.

DVA VEKA ZADUŽBINE KNjAZA MILOŠA

Jubilej hrama Svetog Save na Savincu, njegova 200. godišnjica, liturgijski je obeležen, ali će istorija tog hrama i bivšeg manastira, sazdanom na tom krstu, trajati dugo. On je prva sakralna, zidana zadužbina knjaza Miloša Obrenovića.

Zato smo predvideli, da se od ostataka posvećenog drveta prave i ambijentalne skulpture za taj hram – nastavlja Gačić.

KOLONIJA

Naš Kulturni centar sarađuje sa mnogo odličnih umetnika drvorezbara širom Srbije. Želimo, da s njima napravimo jednokratnu umetničku koloniju, na kojoj bi bile urađene relikvije od svetog drveta. Uprkos svemu, verujemo da ćemo je održati – nada se Gačić.

Milorad BOŠNjAK

Violeta

Prethodni članak

Poslednje kolo pred zimsku pauzu

Sledeći članak

Lidl 5. decembra otvara prodavnicu u Gornjem Milanovcu