• 29.03.2024.

Večni spomen „Komandosima“ (!?) Takovcima

DUGO NEPOZNANICA Spomenik Takovskim herojima u Albaniji, foto: M. Bošnjak


Javnost malo zna o groblju naših heroja u Albaniji iz 1912-1913. i spomeniku njima

Te grobove nije skranavio čak ni užasni režim Envera Hodže. Spomen-ploča sa imenima 80 boraca Takovaca propadala je od naše nebrige i „zuba“ vremena

U SRCU današnje države Albanije, uz put od Tirane prema luci Drač, postoji groblje srpskih heroja iz oba Balkanska rata (1912-1913) a uz njega spomen-ploča sa spiskom osamdeset heroja, svih poreklom iz Takovskog kraja, kod Gornjeg Milanovca! Za postojanje tog svetog mesta, današnja srpska javnost malo zna…

Najinteresantnije u ovom malo poznatom delu (i)storije oba ta rata i njegovog nasleđa je: čak ni užasni diktatorski režim Envera Hodže nije skrnavio te grobnice, ni spomen-ploču nad njima! Ona je propadala usled naše nebrige i „zuba“ vremena… Ipak je spasena, a večni spomen tim Takovskim herojima obnovljen, za naša buduća saznanja o njima.

DUGO NEPOZNANICA Spomenik Takovskim herojima u Albaniji, foto: M. Bošnjak

Današnje Albanije zato, jer u vreme, kad se dešavala ta misija ratnika iz Takovskog kraja u tim krajevima pod vlašću Turaka, ona kao država uopšte nije postojala. Nasilno su je, tajnom diplomatijom i vojnim pretnjama, na izmaku 1912. i Prvog Balkanskog rata, stvarale velesile, pod žezlom Engleza, a zvanično su je priznale kao državu tek 30. maja 1913.

TRAGANjA Kustos Radoš Gačić, foto: M. Bošnjak

– Albanci zaista nikada nisu devastirali to groblje i spomen-ploču posvećenu isključivo Takovcima – potvrđuje Radoš Gačić, poznati istoričar umetnosti, kustos u Kulturnom centru Gornjeg Milanovca, putopisac po Albaniji. – Poslednjih godina, ljudi iz Srbije u Albaniju putuju bez problema, jer Albanci žele da nas privuku letovališnim turizmom, pa eto prilike da se obiđe i to sveto mesto, oda počast Takovcima.

Istoriografija, čak ni vojna, nije pouzdano utvrdila u kakvu je tačno misiju slata vojna formacija u te delove Albanije, gde su 80 redova i podoficira rodom iz Takovskog kraja postali stradalnici. Osnovano se veruje: u „specijalni zadatak“ po naređenju tada generala Stepe Stepanovića, kasnijeg vojvode iz Velikog rata. Modernom terminologijom: kao formacija komandosa u srcu teritorije pod kontrolom Turaka?!

– O tom zadatku nema nikakvih podataka – pisao je Radomir Stanić, nekadašnji direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. – Zna se, da su hrabro izgubili svoje živote i da su ga verovatno uspešno izvršili, što je bio najčešći slučaj.

Leta 1991. Ambasada tada još postojeće SFRJ u Tirani, uz dozvolu albanskih vlasti, tu je spomen-ploču, oronulu da su na njoj jedva bila čitljiva imena heroja kojima je posvećena, prenela u tadašnji Titograd (Podgoricu) uz učešće i opštine Gornji Milanovac.

Korišćenjem konzervatorskih tehnika, sva imena uklesana na ploči su pročitana. Nad njima stoji doslovna posveta: „2-gi bataljon prekobrojnog pešad. puka Moravske brigade izginulim i umrlim drugovima Šumadincima Takovcima 1912-1913“.

– Pošto je, nažalost, ta izvorna mermerna ploča propala toliko da više nije mogla da služi kao dostojno obeležje, jasno i čitljivo svima, od iste vrste mermera izrađena je nova, istih dimenzija (67h76h3,5 centimetara) na koju je originalnom vrstom slova uklesano svih 80 imena Takovaca. Nova ploča postavljena je na mestu stare, izvorne na groblju kod Tirane, dok je ova u kasnijim godinama prenešena u Koštuniće, kod Gornjeg Milanovca, u izložbenu postavku Suvoborsko-kolubarske bitke. Novopostavljeno spomen-obeležje takovskim junacima, kao ni njihovo groblje, ni sada niko ne skrnavi, postoji i osoblje zaduženo za njegovo čuvanje i održavanje – objašnjava nam Gačić.

Jedna od nepoznanica za širu javnost o ovom svetom mestu je i ova: ko je, u vremenu iza Prvog svetskog rata, postavio tu spomen-ploču?

 PRVA SAZNANjA TEK 1991.

– DO 1991. nije se u Rudničko-takovskom kraju uopšte znalo, gde je poginulo tih 80 ratnika koje je on iznedrio, ni gde su sahranjeni, niti da uopšte postoji to dragoceno spomen-obeležje sa uklesanim njihovim imenima – nastavlja Gačić.

AMBASADA SADA

– PRVI sekretar Ambasade Republike Srbije u Tirani sada je Dragana Vučićević, s njom želimo da aktuelizujemo priču o tom srpskom groblju i spomen-ploči nad njim. Bio sam inicijator, da srpske agencije, koje vode turiste u Albaniju, u aranžmane uvrste obilazak tog groblja, što prvi prihvata „Konvoj Travel“ iz Gornjeg Milanovca – potvrđuje Gačić.

Milorad BOŠNJAK

Violeta

Prethodni članak

Šutić: U kovid odeljenjima milanovačke bolnice 53 pacijenta, jedna osoba preminula

Sledeći članak

Odbojka (m): Teško gostovanje u Staroj Pazovi