• 15.04.2026.

Sve što teba da znam o opštinskom ombudsmanu

Miloš Lazarević, ombudsman u opštini G. Milanovac, foto GMInfo01

UVOD

Ombudsman je reč pozajmljena u mnogim jezicima iz švedskog, odnosno staronordijskog jezika i u modernom tumačenju znači predstavnik, zastupnik, kao i advokat u određenim oblicima, a u izvornom „čovek koji ima sluha za narod“. Upravo su Šveđani čak 1809. godine odlučili da u politički i upravljački sistem uvedu ogran koji bi nadzirao, branio i kontrolisao poštovanje sprovođenja prava, pre svega građana, nezavisno od struktura izvršne vlasti, kako ne bi dolazilo do zloupotreba, nagomilavanja funkcija i prekoračenja ovlašćenja državnih službenika, ignorisanja manjinskih grupa, korupcije, nezakonitog organičavanja sloboda, pravne diskriminacije stanovnika u odnosu na političke činioce, koji često teže povlašćenom položaju u društvu na štetu građana.

Slična uloga postojala je i mnogo ranije, u starom Rimu, a preuzimali su je takozvani narodni tribuni u slučajevima sumnje na dekadenciju uprave i prve znake uzurpacije senata.

U nameri da se to spreči, pošto su ovakve pojave u zbiru dovodile do vrlo štetnih, teško popravljivih posledica po zajednicu, degradirale kvalitet života i njen napredak, Šveđani su ustanovili mehanizam koji će stalno stajati na putu tim pojavama. Tako je nastao Zaštitnik građana, ili ombudsman, čija se uloga vremenom ozvaničila i u mnogim drugim državama, pre svega zapadnoevropskim, a ta reč se za ovu funkciju svuda koristi i danas.

Kao narodu najbliži predstavnici vlasti, obično ga biraju poslanici narodnih skupština (ili parlamenti), u nekim zemljama može biti i ogran Vlade, a savremeni trend je da se na tu poziciju dolazi javnim konkursom. Ombudsman jeste jedan čovek po funkciji, najčešće pravne struke, ali on ima tim po oblastima stručnih ljudi koji čine instituciju i kancelariju pod istim nazivom. Srbija dobija svog prvog ombudsmana tek 2007. godine, a po zakonu donetom 2005. U međuvremenu, po donetom Ustavu 2006, postaje ustavna kategorija. Osim državnog (republičkog) ombudsmana, mogu postojati i lokalni, na nivou opština, odnosno gradova.

OMBUDSMAN OPŠTINE GORNJI MILANOVAC

Kako republički, tako i lokalni ombudsman, štiti prava i slobode građana kontrolišući rad organa javne vlasti. On to čini kada i sam uoči nepravilnosti, ali primarno na zahtev građana, pa čak i jednog organa lokalne samouprave prema drugom. Svi mogu da se obrate ombudsmanu ukoliko smataraju da su činioci vlasti postupili nesavesno ili protivzakonito. Ali postoje izuzeci. Ne može uzeti u razmatranje zahtev za pokretanje postupka koji se odnosi na rad predsednika Skupštine opštine, predsednika opštine i Opštinskog veća, osim ako postupa kao drugostepeni organ u upravnom postupku. Ombudsman u opštini Gornji Milanovac je diplomirani pravnik Miloš Lazarević.

Izabrala ga je Skupština opštine u oktobru 2020. godine, čime je prvi put u Milanovcu ustanovljena ova institucija, iako je u Statut opštine uneta kao mogućnost još 2016. Zašto ne ranije? Prema važečem Zakonu o lokalnoj samoupravi, opštine i gradovi nisu u obavezi da imaju zaštitinika građana, ali je upravo 2020. pokrenuta inicijativa državnog ombudsmana da ova praksa postane obavezna u jedinicama lokalne samouprave. Milanovac je, zasada, jedna od tek 23 opštine gde je ombudsman ipak izabran.

– Ombudsman jeste u neku ruku nekarateristično telo u sistemu, sui generis telo, dakle svoje, posebne vrste. Nema ni uobičajeni način delovanja, ni donošenja odluka, kao ni postupanja. Aktivnost nam je usmerena na kontrolu lokalnih nosioca javnih vlasti i njihovo poštovanje prava, iz same strukutre tog sistema, a u ime građana. Mi smo, dakle, medijum između sugrađana i političkog sistema odlučivanja. Pokušavate da građanina prikažete i učinite što dostupnijim donosioce odluka, istovremeno da ukažete nosiocima vlasti na njihove zakonske obaveze u odnosu prema građanima. I jedne i druge stalno osvešćujete u pravnom smislu, kako se ne bi izašlo iz okvira pravilnog odnosa i postupanja na tim realacijama, – rekao je Lazarević za GMInfo.

Prema njegovim rečima, uvođenje ovog instituta brzo se pokazo kao vrlo dobar put ka smanjenju krutosti i tromosti javne uprave, kako u pogledu povećanja fleksibilnosti između delova samog tog sistema, tako i kod građana, jer neposredno pomaže u realizaciji njihovih zakonom propisanih interesa. A da li građani uopšte uviđaju rad ombudsmana kao nešto realno i neposredno funkcionalno?

– Oni to shvate onog momenta kad uđu u ovu kancelariju. Dakle, da to nije mrtvo slovo na nekom papiru, već da zaista dobiju maksimum od onoga što jedan odgovoran službenik treba da uradi, što im u praksi donosi rešenje ili ih barem povede najkraćim putem ka tom rešenju.

Na pitanje u kolikoj meri je za dve i po godine rada postojanje lokalnog zaštitnika građana doprlo do šire populacije u opštini, Lazarević je rekao:

– Mediji su u početku dali svoj značajan doprinos, ali se pokazalo u dužem periodu da je naš najveći saveznik preporuka. Naravno, stižu i kritike, ali daleko je više onih koji se pozitivno iznenade pošto vide kako stvari zapravo funkciionišu i onda šire te utiske u razgovorima s ljudima iz svog okruženja. I taj lanac saradnje se polako širi. Razumljivo je da neko vreme mora proći kako bi se stvorilo poverenje u novu instituciju, ali pomaci se vide. Prvo što im kažemo je šta mogu da očekuju. Kada to znaju, ljudi vrlo lako konkretno definišu svoj problem. Na taj način otklanjamo zabune u startu i znamo odmah gde i kako mogu da dobiju to što očekuju, da li je to konkretno ombudsman, pa nastavljamo rad zajedno, ili je to neki drugi pružalac javne usluge. U svakom slučaju, nema lutanja i to je prva pozitivna svrha zaštitnika građana. Svaki početak je dobar ukoliko je kraj efikasan.

A koliko je ombudsman zapravo nezavistan od političkih činilaca i uticaja?

– On to mora biti po definiciji, i to nije fraza. Sada se stvaraju i novi mehanizmi da se dodatno eliminiše eventualni pritisak iz stranačke i političke sfere. Novi zakon o Zaštitiniku građana uvodi njegov izbor putem javnog poziva. To znači da se mogućnost pristrasnosti i uticaja na ombudsmana, čak i preko većine u nekoj skupštini koja ga je do sada predlagala i birala, izbacuje iz igre. Biraće se od kandidata koji se budu prijavili po tačnom kriterijumu kompetencija i referenci koje imaju. I što je najvažnije, ombudsman će se birati na mandat od osam godina, tako da će praktično imati duži mandat od samih javnih vlasti. Nema reizbora, za to vreme neće moći niko da ga smeni. U zajednici lokalnih ombudsmana, gde intenzivno sarađujemo i razmenjujemo iskustva, u toku je priprema posebnog zakona koji će definisati na isti način rad opštinskih i gradskih ombudsmana, kao što to čini i novi krovni zakon u slučaju republičkog zaštitnika, – najavio je Lazarević.

Miloš Lazarević, opštinski ombudsman, G. Milanovac, foto GMInfo

REZULTATI RADA I ZAPAŽANJA

Prema Lazarevićevom izveštaju za 2022. godinu, kancelariji ombudsmana se obratilo 253 sugrađana, od čega je kontakt ostvaren sa 38, dok je na razgovor primljeno 215. Zbir bi bio i veći kada bi se dodali svi kojima je dat jednostavniji savet, tumačenje propisa ili pismena uputstva o zaštiti i realizaciji prava.

U međuvremenu Lazarević je postao i licencirani medijator. Medijacija, odnosno, posredovanje je postupak u kojem strane dobrovoljno nastoje da sporni odnos reše putem pregovaranja, uz pomoć jednog ili više posrednika, kako bi se postigao obastrano prihvatljiv sporazum podsticanjem pozitivne komunikacije i atmosfere konstruktivnog rešavanja problema.

Što se tiče prirode obraćanja građana, odnosno sadržaja zahteva, specifični su i raznoliki i teško ih je klasifikovati. Rad lokalnog ombudsmana je osoben, te se u analizama ne mogu primeniti standardne metode i klasifikacije koje se primenjuju kod drugih organa. Lazarević ističe da su sva obraćanja lokalnom ombudsmanu zasnovana na poverenju i da nisu javna, odnosno da podaci o njima nisu dostupni javnosti, ali se može navesti njihova učestalost.

Кonsultacije, pomoć i saradnja – 118
Pitanja socijalnog statusa – 75
Imovinsko pravni odnosi – 21
Кomunalna pitanja – 17
Prava potrošača – 15
Naslje u porodici – 2
Radni odnosi – 2

Najkarakterističnija zapažanja su sledeća:

1) „Čest slučaj je da građani iskazuju svoje nezadovoljstvo na rad izvršitelja. Problemi su vrlo raznovrsni i u zavisnosti od konkretnog slučaja pokušava se pomoći dužnicima. Vrlo često se javlja situacija da izvršitelj u većem procentu optereti penziju dužnika nego što to zakon dozvoljava. Bilo je slučajeva da je izvršenje sprovedeno na celoj penziji, tako da je penzioner nakon izvršenja administrativne i sudske zabrane ostao u celosti bez primanja. U tim slučajevima pružamo pravnu podršku u sastavljanju zahteva prema izvršiteljima, da svoja rešenja u odnosu na visinu opterećenja penzije usklade sa važećim propisom,“ navodi se u izveštaju.

2) U sferi izvršnog postupka vrlo su česta pitanja šta je zajednička, odnosno posebna imovina, koja prava imaju lica koja se nalaze u ovoj imovinskoj zajednici, a nisu dužnici. U ovoj situaciji ombudsman detaljno upoznaje građane sa njihovim pravima i sa pravnim mogućnostima kako mogu zaštititi svoja imovinska prava.

3) Sticanje prava na tuđu negu i pomoć takođe su neretka. Puno nemoćnih lica traži ovu vrstu pomoći, pa se pitanja u vezi sa konkretnim situacijama redovno javljaju, te im u skladu sa propisima, dajemo odgovor na postavljeno pitanje.

4) Čest je slučaj da se građani javljaju kada jednostavno ne znaju kom organu da se konkretno obrate. U tim slučajevima dat je tačan pravni savet, upućivani su na institucije koje se bave rešavanjem datih i uočenih problema.

5) Pravo na status energetski ugroženog kupca je relativno novija kategorija. Građanima je vrlo često potreban savet, kako i na koji način mogu doći do ovog statusa. Lakom i celishodnom saradnjom sa Opštinskom upravom — odeljenjem za društvene delatnosti, građani, koji su prethodno podučeni o uslovima za korišćenje ove vrste subvencionisani usluge, su jednostavno uspeli da ostvare svoja prava po ovakvom osnovu.

6) Ostvarivanje prava na oslobađanje od takse za javni medijski servis predstavlja uvek aktuelan problem s kojim građani dolaze kod ombudsmana u Milanovcu. „Nakon što ih upoznamo sa utvrđenom procedurom vrlo često, naročito, kod starijih sugrađana, pružamo pravnu podršku u ostvarivanju njihovih prava po ovom osnovu“, navodi Lazarević, ističući još jedan karakrerističan trend: 

7) Stariji sugrađani su vrlo često bili meta prodavaca raznih medicinskih pomagala. Osim što su ih nepoštenom poslovnom praksom ubedili da kupe proizvode, ubedili su ih i da podignu kredite. U ovakvim slučajevima kancelarija ombudsmana je posredovala između građana i prodavaca, ukazujući prodavcima da krše odredbe Zakona o zaštiti potrošača, a potrošačima na njihova zakonska prava. Nakon toga, odnosno kada se kupac pozvao na svoja prava u vezi odustanka od ugovora, prodavci su primili nazad robu, raskinugi su ugovori i sredstva su vraćena građanima.

OMBUDSMAN I FUNKCIONERI

Zaštitnik građana je ovlašćen da pismeno preporuči razrešenje funkcionera, odnosno inicira pokretanje disciplinskog postupka protiv zaposlenog u organu uprave koji je povredio prava građana ili načinio propust kojim je građaninu pričinjena materijalna ili druga šteta:

– ako povredu ili propust odbija ili propušta da otkloni po preporuci Zaštitnika građana; ako ne izvrši drugu zakonom predviđenu obavezu u postupku koji vodi Zaštitnik građana; ako nađe da u radnjama funkcionera ili zaposlenog u organu uprave ima elemenata krivičnog ili drugog kažnjivog dela, Zaštitnik građana je ovlašćen da nadležnom organu podnese zahtev, odnosno prijavu za pokretanje krivičnog, prekršajnog ili drugog odgovarajućeg postupka.

Organi uprave imaju obavezu da sarađuju sa Zaštitnikom građana i da mu omoguće pristup prostorijama i stave na raspolaganje sve podatke kojima raspolažu, a koji su od značaja za postupak koji vodi odnosno za ostvarenje cilja njegovog preventivnog delovanja, bez obzira na stepen njihove tajnosti, osim kada je to u suprotnosti sa zakonom.

Kancelarija zaštitnika građana u opštini Gornji Milanovac nalazi se u prostoriji broj 15, na prvom spratu zgrade lokalne samouprave u Takovskoj 2. Možete ga kontaktirati putem zvaničnog mejla milos.lazarevic@gornjimilanovac.ls.gov.rs ili telefonom na 032 5150066.

V.Popović/Z.Ranković/M.Mijatović/GMInfo.rs

Sve što treba da znam o … UVOD
Sve što treba da znam o transparentnosti lokalne samouprave
Sve što treba da znam o strukturi lokalne samouprave (01)
Sve što treba da znam o lokalnom budžetu (01)
Sve što treba da znam o lokalnom budžetu (02)
Sve što treba da znam o strukturi lokalne samouprave (02)
Sve što treba da znam o etičkim normama za funkcionere lokalne samouprave
Sve što treba da znam o Pisarnici (Jedinstvenom upravnom mestu) 
Sve što treba da znam o slobodnom pristupu informacijama

Milos

Prethodni članak

Festival kamerne muzike BLISS – šesti po redu

Sledeći članak

Danas počinje kupališna sezona na bazenima na Rudniku